Sigmund Freud se rodio u Freibergu malom mjestu u Moraviji (Austrija). Njegov
otac je bio trgovac slobodnog duha i osoba sa smislom za humor. Njegova majka
je bila veoma živahna žena koja je bila 20 godina mlađa od njegovog oca, imala
je 21 godinu kada je rodila Sigmunda koji je bio njen ljubimac, iako je Sigmund
imao još dvojicu polubraće iz očevog prošlog braka. Između njegove četvrte i
pete godine (ni sam Freud nije bio siguran tačno kada) njegova porodica seli
u Beč. Bio je talentovano dijete,uvijek igrao glavnu ulogu u razredu, tako da
je dospio na studij medicine koji je bio jedna od rijetkih mogućnosti za mladog
Jevreja u Beču tih godina. Za vrijeme studiranja počinje sudjelovati u istraživanjima
pod vodstvom profesora psihologije Ernesta Bruckea. E.Brucke je vjerovao kao
suvremenik svoga vremena u nešto što bi se danas mogli nazvati redukcionizam:
“U organizmu su aktivne samo obične fizičko-hemijske sile”. Freud je bio jako
uspješan u svojim istraživanjima, koncentrirajući se na neuropsihologiju, ali
je jako malo slobodnih mjesta bilo na raspolaganju, uključujući činjenicu da
je bilo drugih koji su bili iz ovih ili onih razloga ispred njega. Brucke je
pomogao Freudu da dobije dozvolu da studira, na početku sa poznatim psihologom
Charcotom u Parizu a zatim sa njegovim rivalom Bernheimom u Nancyuo. Charcot
i Bernheim su se bavili istraživanjem uloge hipnoze u liječenju oboljelih od
histerije (naziv koji je u to doba označavao sve oboljele od šizofrenije, paranoje
i srodnih psihičkih i psihosomatskih bolesti) što je odigralo veliku ulogu u
Freudovom kreiranju svih teorija, uključujuči i samu psihoanalizu. Poslije kratkog
perioda koji je proveo kao neurolog i direktor odjela za pedijatriju u berlinškoj
bolnici vratio se u Beč gdje se oženio dugogodišnjom zaručnicom Marthom Bernay,
počeo je izvoditi vježbe i eksperimente u oblasti neuropsihijatrije uz pomoć
dr. Joshepa Bauera svog mentora i prijatelja o čijem radu i liku će biti govora
kasnije. Kao rezultat tih proučavanja neuropsihologije Freud objavljuje mnoga
djela koja su mu pribavila slavu, mnoge prijatelje i simpatizere ali također
i otuđenje od tadašnje medicine. Krug ljudi koje je Freud okupio oko sebe će
činiti okosnicu psihoanalitičkog pokreta. Sam Freud je stekao i mnogo protivnika
zahvaljujući odbacivanju ljudi koji se nisu u potpunosti slagali sa njegov razmišljanjem.
Neki su mu ipak ostali prijatelji dok su neki pak osnivali pravce i teorije
koje su bile sušta suprotnost Freudovim. Engleska je bila sljedeća Sigmundova
destinacija, jer Beč u doba ekspanzije nacizma postaje nesigurno mjesto za Jevreje
pogotovo za one tako slavne kao što je bio Sigmund Freud. Vrijedi još spomenuti
i to da se Freud bavio istraživanjem uticaja kokaina na nervni sistem, ali o
tome postoji jako malo relevantnih podataka iako neki neprovjereni podaci tvrde
da je i sam Freud koristio kokain i to da je čak neke opite obavljao na sebi.
Freud umire 1939. godine od raka vilice koji ga je pratio posljednjih 20 godina
njegovog života.
